VEGORA | Individualno savjetovanje
16080
page-template-default,page,page-id-16080,ajax_fade,page_not_loaded,,qode-theme-ver-7.5,wpb-js-composer js-comp-ver-5.0.1,vc_responsive
 

Individualno savjetovanje


Uputite svoj upit mailom na antonija.bakes@vegora.hri ili putem telefona 01/5542-667 zatražite sastanak.

Rado ćemo podijeliti informacije o:

  • mogućim pravnim oblicima kod pokretanja poslovanja
  • troškovima poslovanja
  • računovodstvenim aspektima
  • pravnim pitanjima u gospodarskom poslovanju
  • poticajnim sredstvima iz lokalnih, županijskih, nacionalnih i EU izvora
  • kreditnim sredstvima
  • načinima prezentacije poduzetničke ideje
  • korisnom štivu
  • ostalim prilikama za rast i razvoj poduzetnika

NAJČEŠĆA PITANJA:

1. Osnovne razlike između obrta i trgovačkog društva
Opis Obrt Trgovačko društvo
Temeljni kapital Nema 10,00 kuna za j.d.o.o.
20.000,00 kuna za d.o.o.
Troškovi osnivanja 250 kuna cca  800 kuna  j.d.o.o.
do 6.000 kuna d.o.o.
Vrijeme potrebno za osnivanje do 3 dana 30 dana
Mjesto registracije Nadležni ured državne uprave u županiji Trgovački sud
Odgovornost Cjelokupnom imovinom obrtnika Visinom temeljnog kapitala
Knjigovodstvo Jednostavno knjigovodstvo u skladu sa Zakonom o dohotku Dvojno knjigovodstvo po Zakonu o računovodstvu
Članstvo u Komori Hrvatska obrtnička komora

–          Oslobođeni plaćanja prve godine osnivanja

–          Iznos 44 kn mjesečno

Hrvatska gospodarska komora

–          Oslobođeni plaćanja prve godine osnivanja

–          Iznos 42 kn mjesečno

Djelatnosti Sve dopuštene gospodarske djelatnosti Sve dopuštene gospodarske djelatnosti
Porezne stope 24% na poreznu osnovicu do visine 210.000,00

 

36% na  poreznu osnovice od 210.000,01 kuna

12% ako se u 2017. ostvare prihodi do 3.000.000kuna

 

18% ako se ostvare prihodi veći od 3.000.000kuna

Broj zaposlenih Nema ograničenja Nema ograničenja
Pomaganje članova obiteljskoga ukućanstva

(bez ugovora o radu)

da ne
Stručna sprema Potrebna stručan sprema ili majstorskih ispit Nije potrebna stručna sprema
Mogućnost privremene obustave rada do 1 godine da ne
Plaćanje doprinosna (ako ste istovremeno zaposlen i  vlasnik ) Da, na kraju godine, prilikom predaje porezne prijave Ne, jer već plaćate doprinose kod poslodavca kod kojeg ste u radnom odnosu
Isplaćuje li se plaća Ne, plaćanju se doprinosi Da, ako ste zaposleni u svom poduzeću
Zatvaranje Jednostavan i brz proces Skup i dugotrajan proces
2. Da li se obrt ili trgovačko društvo može otvoriti ako osoba nije punoljetna?

Osoba koja je maloljetna  ne može otvoriti obrt niti trgovačko društvo.

3. Da li obrt može otvoriti umirovljenik?

Umirovljenici mogu obavljati obrt, ali im se za vrijeme otvorenog obrta mirovina neće isplaćivati. Ne gasi se pravo na mirovinu, nego ona ostaje priznata kao stečeno pravo koje u svakom trenutku mogu ponovno nastaviti koristiti kada zatvore obrt. Iznimno, korisniku invalidske mirovine zbog profesionalne nesposobnosti za rad, ne obustavlja se isplata te mirovine.

4. Može li fizička osoba može registrirati više obrta?

Prema Zakonu o obrtu jedna osoba može biti istovremeno vlasnik više obrta.

5. Može li obrtnik registrirati istovremeno više djelatnosti.

Dozvoljeno je obrtniku registriranje više djelatnosti.

6. Koji su ugovori potrebni i po kojim propisima za obavljanje zajedničkog obrta?

Međusobni odnosi fizičkih osoba koje žele zajednički obavljati obrt uređuju se pisanim ugovorom, na koji se primjenjuju propisi kojima se uređuju obvezni odnosi u ortakluku.

7. Da li u obrtu mora biti netko zaposlen?

Ne postoji uvjet da obrtnik mora imati zaposlene.

8. Moraju li članovi obitelji koji pomažu u obavljanju obrta biti u radnom odnosu?

Članovi obiteljskog kućanstva (bračni drug, djeca i drugi srodnici koji zajedno žive) mogu pomagati u obavljanju obrta, a da ne moraju biti u radnom odnosu ( ukoliko pomažu i nisu u radnom odnosu ne ostvaruju prava na zdravstveno i mirovinsko).

9. Zašto je obrtnik dužan plaćati komorski doprinos?

Danom upisa u Obrtni registar počinje obveza plaćanja komorskog doprinosa, a prestaje danom ispisa. Novootvoreni obrti oslobođeni su plaćanja komorskog doprinosa za prvu godinu poslovanja.

10. Može li se obrt staviti u mirovanje?

Obrtnik može privremeno obustaviti obavljanje obrta u trajanju do jedne godine. Pismeno mora izvijestiti županijski ured za gospodarstvo u roku 30 dana od dana obustave.

Privremena obustava može trajati dulje od jedne godine u slučaju bolesti ili nastupa više sile, odnosno do tri godine, kada vlasnica obrta koristi rodiljni, odnosno roditeljski dopust do navršene treće godine djetetova života, odnosno do osme godine djetetova života kada koristi pravo na njegu djeteta s težim smetnjama u razvoju, a pravo je priznato izvršnim rješenjem Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje.

Za vrijeme privremene obustave, obrtnik je dužan predati obrtnicu u županijski ured za gospodarstvo. O ponovnom početku obavljanja obrta obrtnik je dužan pismeno izvijestiti županijski ured za gospodarstvo u roku od sedam dana od isteka vremena privremene obustave obavljanja obrta. Županijski ured za gospodarstvo izvješćuje nadležno tijelo o privremenoj obustavi i o ponovnom početku obavljanja djelatnosti. Dužan je sva rješenja u svezi s obavljanjem obrta dostaviti nadležnom tijelu za poslove financija, nadležnim inspekcijama, Hrvatskoj obrtničkoj komori, nadležnom fondu zdravstvenog i mirovinskog osiguranja i Državnom zavodu za statistiku.

11. Da li je obrtnik obvezan plaćati komorski doprinos za vrijeme privremene obustave poslovanja obrta?

Obrtnik je dužan plaćati komorske doprinose za vrijeme privremene obustave poslovanja obrta.

12. Što ako unutar godine dana od dana otvaranja obrta se ne počne obavljati djelatnosti ?

Ukoliko obrtnik ne započne obavljati djelatnost obrta u roku godine dana od dana izdavanja obrtnice, obrt mu prestaje po sili zakona. Nadležni županijski ured za gospodarstvo donosi Rješenje o prestanku obrta po sili zakona.

13. Da li je obrtnik dužan plaćati doprinose temeljem svog obrta ukoliko je u radnom odnosu?

Temeljem Zakona o doprinosima obrtnici su  plaćati obvezne doprinose za mirovinsko i zdravstveno osiguranje. Ako je obrtnik u radnom odnosu  kod drugog poslodavca i istovremeno je vlasnik obrta, plaća doprinose na kraju poslovne godine prilikom predaje Porezne prijave.

Godišnja osnovica za plaćanje doprinosa je godišnji dohodak  ili dobit ostvaren u poslovnoj godini.  Prema novim propisima stopa obračuna iznosi 17,5%. Što znači da na godišnju osnovicu obračunaju se doprinosi u iznosu 17, 5% i u tom iznosu će morati platiti doprinose.  Ukoliko se u prethodnoj godini ostvari gubitak nije obavezan obračunati i isplatiti doprinose.

.

14. Da li si obrtnik isplaćuje plaću?

Obrtnik koji obavlja samostalnu djelatnost ne isplaćuje si plaću, već je obavezan obračunati i plaćati mjesečne doprinose.

15. Postupak zatvaranja obrta?

Županijski ured za gospodarstvo vrši prijavu i odjavu obrta, odnosno rješenjem utvrđuje prestanak obrta i po pravomoćnosti rješenja briše obrt iz obrtnog registra.  Prilikom podnošenja zahtjeva za odjavu obrta obrtnik je dužan priložiti obrtnicu. Obrt se ne može odjaviti unatrag, osim ako je obrtnik ostvario pravo na invalidsku mirovinu pa se prestanak obrta odjavom utvrđuje danom pravomoćnosti rješenja o ostvarivanju prava na invalidsku mirovinu.

16. Može li se obrt prebaciti u d.o.o.?

Obrt nije moguće prebaciti u d.o.o. jer ga vodi fizička osoba koja je registrirana pod OIB-om fizičke osobe (vlasnika), dok d.o.o. ima svoj OIB kao pravna osoba. Ukoliko je obrtnik dohodaš ne može prebaciti svoje poslovanje u d.o.o. ili j.d.o.o jer su navedena društva obveznici poreza na dobit. Prebacivanje moguće samo u slučaju ako je obrtnik  u sustavu poreza na dobit.

Stoga obrt treba zatvoriti, a gospodarsku cjelinu prebaciti u novoosnovano trgovačko društvo upisano u sudski registar. Gospodarska cjelina sastoji se od imovine obrta, svih poslova, potraživanja, dugovanja, pravnih odnosa. Prijenos gospodarske cjeline obrta na d.o.o.. kada se radi o istom vlasniku, obavlja se sklapanje ugovora (zbog pravne sigurnosti potrebno je ovjeriti kod javnog bilježnika).

.

17. Koje uvjete moram zadovoljiti za paušalno oporezivanje?

Obrtnik mora zadovoljiti sljedeće uvjete:

  • Obrtnik nije obveznik PDV-a ( niti dobrovoljno niti obvezno)
  • Ne smije ostvariti primitke veće od praga za ulazak u sustav PDV-a ( 2017. godine 230.000kuna, 2018.godine 300.000kuna)
18. Kategorije plaćanja paušalnog poreza
Ukupni primici Ukupni izdaci Godišnji paušalni dohodak Stopa poreza Ukupni godišnji iznos poreza
Do 85.000 85.000*85%= 72.250 12.750 12% 1.530 + prirez
85.000 – 115.000 115.000*85%=97.750 17.270 12% 2.070+ prirez
115.000 – 149.500 149.000*85%=127.075 22.250 12% 2.691+ prirez
149.500 – 230.000 230.000*85%=195.500 34.500 12% 4.140+ prirez
230.000 – 300.000

( od 2018.)

300.000*85%=255.000 45.000 12% 5.400+ prirez
  • Od ukupnih primitaka 85% su porezno priznati izdaci
  • U slučaju početka ili prestanka obavljanja djelatnosti tijekom godine, sezonskog obavljanja djelatnosti ili privremene obustave obavljanja obrta, paušalni porez na dohodak utvrđuje se razmjerno broju mjeseci obavljanja djelatnosti.
19. Da li se paušalni obrt može obavljati u suvlasništvu?

Dozvoljeno je obavljanje zajedničkog obrta. Svaki suvlasnik pojedinačno ispunjava navedene uvjete. Ukupni primitak od zajedničkog obavljanja samostalne djelatnosti ne smije preći prag za obvezni ulazak u sustav PDV-a. Ukoliko tijekom godine prijeđe ukupne dozvoljene primitke prestaje mu pravo paušalnog oporezivanja i treba to prijaviti Poreznoj upravi. Porezna uprava donosi rješenje o oporezivanju dohotka na temelju poslovnih knjiga.

20. Razlika između sjedišta i izdvojenog pogona u obrtu

Sjedište obrta je mjesto u kojem se obavlja obrt, ako se obrt obavlja  u više mjesta, obrtnik mora odrediti koji od njih je sjedište.  Ukoliko za obavljanje obrta nije potreban prostor, sjedište obrta može biti  mjesto u kojem obrtnik ima prebivalište. U slučaju da je za rad potreban dodatan prostor, potrebno je registrirati izdvojeni pogon. Izdvojeni pogon treba imati svog voditelja koji udovoljava svim uvjetima kao i obrtnik. Svaki prostor u kojem posluje obrtnik mora udovoljavati minimalnim tehničkim uvjetima za konkretnu djelatnost koja će se u njemu obavljati. Prilikom registracije obrta na nekoj adresi morati ćete dokazati pravnu osnovu. Ako ste vlasnik, dovoljan je vlasnički list, ukoliko je netko drugi potrebna je suglasnost. Ukoliko se odlučite na zakup, pripazite da poslovni prostor zakupodavca ima energetski certifikat.

21. Da li zaposlena osoba može osnovati trgovačko društvo (d.o.o. ili j.d.o.o.)?

Može, nema zapreka ako je osoba u radnom odnosu.

22. Trebam li direktor trgovačkog društva plaćati doprinose za zdravstveno i mirovinsko osiguranje ako je zaposlen kod drugog poslodavca?

Članovi uprave ili izvršni direktori koji su u radnom odnosu u nekom drugom društvu (ostvaruju plaću) imaju već uređeno obavezno osiguranje i plaćaju doprinose, pa nisu obavezni plaćati doprinose.

23. Moram li se kao direktor zaposliti u svojem poduzeću?

Ukoliko ste nezaposleni i otvarate d.o.o., niste u obvezi biti u radnom odnosu, ali ste u obvezi plaćati doprinose na poduzetničku plaću. S obzirom na navedeno, ako ste nezaposleni i ako otvarate d.o.o. ili j.d.o.o. svakako se zaposlite u svojem poduzeću (sklopite Ugovor i  odredite si plaću).  To što ste direktor poduzeća ne znači da se automatski i zaposlen u njemu. Visina doprinosa koje ćete plaćati ovisi o visini plaće.  Što znači da član uprave ili izvršni direktor koji je zaposlen u društvu u kojem obavlja svoju funkciju i prijavljen je, na obvezna osiguranja ostvaruje ugovorenu bruto plaću prema kojoj se obračunavaju i plaćaju doprinosi za obvezna osiguranja.

24. Može li se osnovati trgovačko društvo bez ijednog zaposlenog?

Može.

25. Da li je moguće osnovati j.d.o.o. s temeljnim kapitalom koji je 20.000 kn ili više?

Nije moguće osnovati j.d.o.o. s temeljnim kapitalom koji iznosi 20.000 kn ili više. Temeljni kapital se može povećati i novim uplatama, a ne samo iz zakonskih rezervi.

26. Razlika između d.o.o.-a i j.d.o.o.-a
D.O.O. J.D.O.O.
Nije definiran broj osnivača Najviše 3 osnivača
Temeljni kapital 20.000kn Temeljni kapital od 10kn od 20.000kn
Ne mora imati zakonske rezerve Mora imati zakonske rezerve i unijeti četvrtinu dobiti u društvo
27. Ulazak u PDV po sili zakona ili dobrovoljno

Prijava za upis u registar PDV-a podnosi se nadležnoj ispostavi Porezne uprave prema sjedištu poduzetnika, odnosno prebivalištu ili uobičajenom boravištu.

Ukoliko obrtnik tijekom godine ostvari ukupnu godišnju vrijednost isporučenih dobara ili usluga u vrijednosti većoj od 230.000kuna ulazi u sustav PDV-a po sili zakona. ( Po novim propisima ako u 2017. godini ostvari vrijednost veću od 300.000kuna isporuka ulazi u sustav PDV-a prema zakonskoj osnovi. U sustav PDV-a ulazi se sa početkom nove poslovne godine.

Ukoliko se obrtnik dobrovoljno odluči u uči u sustav PDV-a  početkom osnivanja poduzeća, tada u sustavu mora biti 3 godine. To nije slučaj kod ulaska u PDV po sili zakona, kada se iz PDV-a može izaći već u narednoj godini.

28. Kada je isplativo ući u PDV sustav?

Ukoliko je za početak poslovanja potrebno napraviti veće investicije, na koje će se trebati platiti PDV dobavljaču, i kupci su uglavnom pravne sobe u ustavu PDV-a, preporuka je da se uđe u sustav PDV-a prije ulaska u investiciju jer ćete imati mogućnost da si na sve ulazne račune odbijete PDV i na taj način platite samo razliku između obračunatog i priznatog.

Ukoliko se poduzetnička djelatnost odnosi na pružanje usluga krajnjim kupcima, gdje PDV poskupljuje prodajnu cijenu tih usluga i gdje nema većih ulaznih računa, biti će pametnije pričekati da se ispune uvjeti za ulazak u sustav PDV-a.  Osim toga ako su  kupci uglavnom  fizičke ili pravne osobe koje nisu u sustavu PDV-a, a istovremeno vam nije potrebno veliko investiranje za obavljanje djelatnosti, preporuka je da se prvu godinu ne ulazi u sustav PDV-a, jer možete imati konkurentnije cijene.

29. Koja je razlika između mjesečnih i kvartalnih PDV obveznika?

Ukoliko ste u prethodnoj godini imali vrijednost isporuka dobara i usluga viši od 800.000 kn ( uključujući i PDV) postajete mjesečni PDV obveznik, a ako je manji od tog iznosa, tada ste kvartalni PDV obveznik.

30. Poslovanje s EU i s inozemstvom?

Poslujete li s EU i vaši kupci su poduzetnici potrebno ih je provjeriti u VIES bazi (to je baza svih PDV obveznika EU). Ako se kupac nalazi  u toj bazi, vi mu izdajete račun bez PDV-a, a ukoliko nije u toj bazi onda morate zaračunati hrvatski PDV. Za poslovanje u inozemstvo u pravilu se ne zaračunava hrvatski PDV jer će si ga ino-kupac zaračunati sam u svojoj zemlji sukladno propisima te zemlje. Uvijek postoje izuzeci stoga je bitno znati tko je kupac, o kojoj vrsti posla i mjesta oporezivanja je riječ.

31. Poslovni plan ili investicijska studija?

Razlika između poslovnog plana i investicijske studije je u sadržaju, pri čemu je investicijska studija daleko složenija. Ona se sastavlja za investicije u kojima će „predračunska vrijednost ulaganja“, odnosno kredit, iznositi više od 700.000 kuna. Razlika u odnosu na poslovni plan je u tome što se treba pokloniti veća pažnja razradi tržišta prodaje i nabave, analizi dosadašnjeg poslovanja, tehničko-tehnološkom opisu procesa i ulaganja, ocjeni razvojnih mogućnosti investitora i dodatno obraditi brojni pokazatelji ekonomsko-tržišne analize budućeg poslovanja. Kod investicijske studije, pored navedenog, prikazuju se dva scenarija analize: slučaj ulaska u novi kredit i slučaj nastavka poslovanja bez dodatnog ulaganja.

32. Kada mi je potreban poslovni plan?

Uobičajeno je mišljenje da se poslovni plan radi samo kad ga zatraži banka pri odobravanju kredita ili da će ga zatražiti državne institucije pri pokretanju određenog poduzetničkog pothvata. Kad poduzetnici i naruče izradu poslovnog plana radi dobivanja kredita – i opet su rijetki među njima oni koji će se s vremena na vrijeme vratiti tekstu i kalkulacijama iz tog dokumenta i provjeriti napreduje li sve što su naumili „po planu“. A poduzetnici na početku svojeg poslovanja u pravilu izrađuju poslovni  plan jer isto tako vjeruju da će ih „prije ili kasnije netko zatražiti da vidi njihov plan“. No, poslovni plan prvenstveno treba svakom poduzetniku-menadžeru koji pažljivo planira i prati efekte svojih odluka na poslovanje.

33. Ima li poslodavac pravo na olakšice ukoliko zapošljava radnika bez radnog iskustava ?

Prilikom zapošljavanja radnika ukoliko ćete uzimati ljude bez radnog iskustva ostvarujete sljedeće povlastice:

  • Zapošljavate mladu osobu ( do 30 godina) kojoj je to prvi posao prilikom prijave te sobe oslobođeni ste plaćanja  doprinosa na plaću (BRUTO 2) godinu dana ( napominjete to prilikom prijave u Mirovinsko)
  • Zapošljavate mladu osobu ( do 30 godina) na neodređeno vrijeme, a koja prvi putsklapa takav Ugovor, oslobođeni ste plaćanja doprinosa na plaću ( BRUTO 2) u trajanju 5 godina.
  • Zapošljavate mladu dugotrajno nezaposlenu osobu, oslobođeni ste plaćanja doprinosa na plaću ( BRUTO 2) 2 godine. Uvjet je da osoba nema više od 12 mjeseci evidentiran staž

Možete koristiti i olakšice i potpore HZZ-a prilikom zapošljavanja, ali morate osigurati određene preduvjete. Ukoliko se odlučite koristiti njihove mjere za zapošljavanje svakako ih kontaktirajte s obzirom na izmjene koje donose tokom godine.

34. Moraju li izlazni računi biti potpisani?

Poduzetnici koji se bave uslužnim djelatnostima ne moraju izlazne račune više ručno potpisati ako je na njemu navedeno ime i prezime osobe koja je račun izradila, kao i ime i prezime odgovorne osobe (direktora).  Takav račun je ispravan i može se slati e-mailom (e-mail je dokaz da ste poslali). Poželjno je od kupca prije slanja prvog računa e-mailom dobiti pisanu i potpisanu izjavu da je suglasan s takvim načinom dostave računa.

Poduzetnici koji na računu/otpremnici iskazuju  otpremu robe i dalje moraju osigurati potpisanu otpremnicu kao dokaz da su istu isporučili.